Srpska pravoslavna crkva i vernici slave danas Ivanjdan, rođenje svetog Jovana Krstitelja. Uz Hristovo i Bogorodičino, to je jedno od tri sveta rođenja koje praznuje crkva.
Jovan se naziva Krstiteljem, jer je u reci Jordan krstio Gospoda Isusa Hrista, kao i Pretečom, jer je najavljivao dolazak Hristov i pozivao ljude na pokajanje. Crkva više insistira na pokajanju radi večnog života, ali narod se više bavi ovozemaljsklim pitanjima – zdravlja, prijateljstva i ljubavi.
Današnji praznik Srbi posebno poštuju i kao zaštitnika dve vrlo važne ustanove – kumstva i pobratimstva.
Narodno praznovanje Ivanjdana potiče iz predhrišćanskog perioda, od ratarskog kulta u kojem se slavi sunce kada u vreme letnje dugodnevice isijava najveću snagu, kao i početak žetve.
Među nizom živopisnih običaja vezanih za taj dan posebno mesto ima branje lekovitih trava i pletenje venaca od ivanjskog cveća.
Vencima od ivanjskog cveća pokazuje se da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke – sredine leta i da se time „ovenčala“.